Obični orah


(Juglans regia L.)


ZNAČAJKE: ljekovitost, kemijska svojstva


KARAKTERISTIKE
Obični ili pitomi orah (Juglans regia L.) je listopadno drvo koje može narasti visoko do 30 m, krošnja mu je slabo razgranata, široka sa snažnim granama. Brzo raste i može živjeti do 400 godina. Deblo je široko i doseže više od metra u obujmu. Kora je u mladosti glatka i siva, kasnije tamna s uzdužnim brazdama. Pupovi su veliki 2-4 sivosmeđe, maljave ljuske vršni pupovi su jajasti, ušiljeni, znatno veći od postranih koji su kuglasti. Listovi su naizmjenični, dugi 20-50cm, neparno perastim, sastavljeni od 5-9 lisaka. Plojke liski su eliptičnog oblika, duge 5-15 cm, široke 5 cm na bazi zaobljene, na rubovima cjelovite ili tek malo nazubljenje, na vrhu ušiljene na kratkim peteljkama. Cvjetovi su jednospolni i jednodomni. Ženski cvjetovi razvijaju se pojedinačno ili po 2-4 u skupinama, nalaze se na završetcima ovogodišnjih izdanaka. Muški cvjetovi skupljeni po 100-150 u rese duge od 5-15cm s puno peludnih zrnaca, razvijaju se na prošlogodišnjim grančicama odmah nakon listanja. Orah cvate tijekom travnja i svibnja, a oprašuje se vjetrom. Plod je okrugla koštunica veličine 3-5cm koja dozrijeva u rujnu. Obavijena je zelenim, glatkim, mesnatim ovojem koji dozrijevanjem posmeđi. Unutar ovoja se nalazi se koštica čija tvrda ljuska puca na dvije polutke i otkriva kvrgavu žućkastobijelu sjemenu.

STANIŠTE
Prirodno stanište je planinsko područje Središnje i Male Azije na svijetlim staništima u miješanim listopadnim šumama. U Hrvatskoj je najviše raširen na brežuljkastim terenima Hrvatskoga zagorja, na području Požege, Koprivnice, Bjelovara, Daruvara, Kutine, Siska, Jastrebarskog, Ozlja. U istočnoj Slavoniji raste u okolici Vukovara i Iloka, a ima ga i u Baranji te u Istri i Dalmaciji (Split, Zadar). U Europi se uzgaja kao jestiva biljka ili rijetko kao ukrasna biljka u parkovima. Otporan je na gradska onečišćenja, ali je osjetljiv tijekom cvjetanja na mraz i niske temperature.

RAZMNOŽAVANJE
Orah se najčešće razmnožava sjemenom (generativno razmnožavanje) i cijepljenjem (vegetativno). Vrlo su rijetki slučajevi razmnožavanja izdancima. Prvi plodovi mogu se očekivati nakon 7-8 godina.

LJEKOVITOST
Lišće oraha sadrži trjeslovinu, eterično ulje, inozit te služi kao pučki lijek protiv kožnih bolesti, crijevnih nametnika i kao adstringens. Listovi su bogati su trjeslovinama zbog čega su korisni kod odraslih osoba protiv proljeva a zbog sadržaja juglona, koji djelouje protiv gljivica i parazita, korisni su kod infekcija probavnog sustava. Od nedozrelih plodova ubranih u lipnju izrađuje se macerat kojim se koža maže prije sunčanja kako bi dobila lijepu, preplanulu boju. U staklenku željene veličine stave se nedozreli plodovi te preliju biljnim uljem po želji (npr. maslinovo ulje). Nakon što odstoji mjesec dana, filtrira se te koristi prema potrebi.

KEMIJSKA SVOJSTVA
Listovi oraha sadrže tanin, eterično ulje ugodna mirisa, gorke tvari, jedan alkaloid i drugo. Vanjsko usplođe ploda obiluje solima, tanin, jabučnu, citronsku i oksalnu kiselinu, hidrojuglon, peroksidazu i emulzin. Plod u koštici sadrži masnu, hranjivu sjemenku nepravilna oblika, u kojoj je 55 do 65% masnog ulja, 15% bjelančevina, 15% ugljikohidrata, vitamina B-kompleksa i mineralnih soli važnih za prehranu. Bogati su vitaminom C (4000 mg%) zbog čega su se koristili za industrijsko dobivanje vitaminskih koncentrata. Zeleno, mesnato usplođe kod nedozrelih plodova izrazito je bogato vitaminom C (1800 mg%), sakupljaju se u srpnju i koriste za pripremu kompota i marmelada. Sjemenke su vrlo hranjive, sadrže 55-65% masnog ulja, 15% bjelančevina, 15% ugljikohidrata, kalij, magnezij, fosfor, željezo i vitamine grupe B.

Carstvo: Plantae
Koljeno: Magnoliophyta
Razred : Magnoliopsida
Red: Fagales
Porodica: Juglandaceae
Rod : Juglans
Vrsta: Juglans regia L.